Tri veličine određuju jedan vektor i te veličine su:

\(\mathbf{a)\:\:Duljina\:\:vektora}\:\) \(\overrightarrow{a}=\overrightarrow{AB}\) je udaljenost njegove početne i završne točke. To je upravo duljina dužine \(\overline{AB}\). Duljinu vektora označavamo s \(\vert\overrightarrow{a}\vert\), odnosno \(\vert\overrightarrow{AB}\vert\). Možemo pisati

\[\vert\overrightarrow{a}\vert=d(A;B)=\vert\overrightarrow{AB}\vert.\]

\(\mathbf{b)\:\:Smjer\:\:vektora}\:\:\) Za pravac \(p\) koji prolazi početnom i krajnjom točkom \(A\:\:i\:\:B\) vektora \(\overrightarrow{AB}\) kažemo da \(\textbf{sadrži}\) vektor \(\overrightarrow{AB}\), odnosno da vektor \(\overrightarrow{AB}\) \(\textbf{leži}\) na pravcu \(p\). Za pravac \(p\) kažemo i da je \(\textbf{pravac nositelj}\) vektora \(\overrightarrow{AB}.\)

Za vektore koji leže na paralelnim pravcima kažemo da su \(\textbf{vektori istog smjera}\). Vrijedi:

\(\mathbf{Definicija\:2.}\) Ako dva vektora leže na paralelnim pravcima kažemo da \(\textbf{imaju isti smjer}\) ili da su \(\textbf{kolinearni}\). Ako to nije tako kažemo da su vektori nekolinearni.

\(\mathbf{b)\:\:Orjentacija\:\:vektora}\:\)

Uzmimo kao primjer pravac i na njrmu tri točke \(A,\:B\:\:i\:\:C\) redom. Vektori \(\overrightarrow{BA}\) i \(\overrightarrow{BC}\) su kolinearni jer imaju isti pravac nositelj no njihove završne točke su sa suprotnih strana u odnosu na zajedničku početnu točku \(B\). Za takve vektore kažemo da su suprotno orjentirani il da imaju suprotnu orjentaciju.

Duljina, smjer i orjentacija potpuno određuju svaki vektor. Vrijedi definicija.
\(\mathbf{Definicija\:3.}\:\) Vektor je \(\textbf{određen}\) ako mu znamo duljinu, smjer i orjentaciju. Dva vektora su jednaka ako se podudaraju po duljini, smjeru i orjentaciji.